{"id":3152,"date":"2020-05-03T21:39:06","date_gmt":"2020-05-03T21:39:06","guid":{"rendered":"https:\/\/obitelj-vn.org\/?p=3152"},"modified":"2020-10-26T21:40:08","modified_gmt":"2020-10-26T21:40:08","slug":"posttraumatski-stresni-poremecaj-i-covid-19","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/obitelj-vn.org\/?p=3152","title":{"rendered":"Posttraumatski stresni poreme\u0107aj i COVID-19"},"content":{"rendered":"

Kako mentalizirati u doba korone?<\/em><\/p>\n

Situacija u kojoj se nalazi cijeli svijet zbog pojave globalne zarazne epidemije izazvane novim koronavirusom SARS-CoV-2 je novo iskustvo puno izazova za cijelo \u010dovje\u010danstvo koje traje du\u017ee nego \u0161to je obi\u010dni \u010dovjek o\u010dekivao. Pojava pandemije dovela je do promjena kod mnogih osoba kako u profesionalnom tako i u osobnom \u017eivotu. U cilju sprje\u010davanja \u0161irenja virusa i bolesti Covid-19 te za\u0161tite zdravlja uvedene su izvanredne preventivne mjere, koje su utjecale na sve \u010detiri dimenzije \u010dovjekova \u017eivota: tjelesnu, psiholo\u0161ku, socijalnu i duhovnu. Iako su profilakti\u010dke mjere isklju\u010divo usmjerene na obuzdavanje \u0161irenja zaraznog virusa, odnosno na izolaciju, socijalnu distancu, ograni\u010denje kretanja, sve se \u010de\u0161\u0107e name\u0107u pitanja koja se ti\u010du mentalnog zdravlja: \u201eHo\u0107e li zbog psihoze koja se stvorila vi\u0161e stradati psihi\u010dko nego tjelesno zdravlje\u201c? \u201eKoliko je svakodnevno \u010dovjekovo mentaliziranje optere\u0107eno situacijom koronavirusom \u010diji se u\u010dinci reflektiraju na sve pore \u010dovjekova \u017eivota\u201c? Klini\u010dka iskustva upu\u0107uju da \u0107e novi, nepoznati izazovi s kojima \u0107emo se susretati i nakon popu\u0161tanja mjera, utjecati na na\u0161e mentalne procese. Fizi\u010dka i socijalna distanca, nemogu\u0107nost spontanih susreta, psiholo\u0161ka optere\u0107enost zbog neizvjesnosti i straha, imaju svoje reperkusije na mentalni \u017eivot \u010dovjeka kod kojeg se mogu razviti razni oblici psiholo\u0161ke nestabilnosti i pote\u0161ko\u0107a.<\/p>\n

Stresogeni visokog intenziteta<\/em><\/p>\n

Iako ovo nije prva zarazna epidemija koja se pojavila u 21. stolje\u0107u, specifi\u010dnost novonastale situacije sastoji se u tome da se radi o novom virusu za kojeg jo\u0161 nema lijeka, \u0161to evocira novu prijetnju manje poznatu od prijetnje npr. sezonske gripe. O mnogim aspektima ovoga virusa nau\u010dnici ne znaju mnogo, jo\u0161 ne postoji jasan stav i dovoljno znanstveno potkrepljenih zaklju\u010daka koji bi jasno prikazali \u201eprofil\u201c virusa, klini\u010dku sliku, razvoj i tijek bolesti, proces izlje\u010denja, recidivnost bolesti, imunolo\u0161ki odgovor organizma, mogu\u0107e mutacije, itd. Svaka dr\u017eava prate\u0107i iskustvo susjednih zemalja u kojoj koronavirus ima linearni ili eksponencijalni rast poku\u0161ava izvu\u0107i pouku, primijeniti isku\u0161ane metode<\/em>,\u00a0 eksperimentirati u kurativnom i dijagnosti\u010dkom smislu. U javnosti se prikazuju preliminarna izvje\u0161\u0107a, ponekad iznose \u0161pekulacije, kontradiktorne izjave, \u0161to sveukupno utje\u010de na pove\u0107anu emocionalnu reakciju, osje\u0107aj prijetnje od \u201enepoznatog i\u00a0 potentnog virusa\u201c do\u017eivljaj rizika i opasnosti. U nekim situacijama se precjenjuje opasnost, a prema zadnjim predvi\u0111anjima stru\u010dnjaka koji se oslanjaju na obrasce pojave sezonske gripe, najavljuje se drugi val pandemije, odnosno nepovoljni scenarij<\/em> za jesen. S druge pak strane, podcjenjuje se zaraznost<\/em> virusa, \u0161to je uo\u010dljivo u fazi popu\u0161tanja mjera i pojavom novih slu\u010dajeva koji su posljedica neodgovornog pona\u0161anja pojedinaca i neuva\u017eavanja preventivnih smjernica. Uz pojavu straha za vlastito zdravlje, posebno kod rizi\u010dnih skupina (starije osobe sa slabim imunolo\u0161kim sustavom, osobe s kroni\u010dnim i kancerogenim oboljenjima) drugi izazov i prijetnja pred kojom se nalaze gra\u0111ani Bosne i Hercegovine je nedostatak izvora prihoda za odr\u017eavanje \u017eivota zbog gubitka posla. Sve je vi\u0161e prisutna egzistencijalna ugro\u017eenost mnogih obitelji zbog novonastale ekonomske situacije, te se bilje\u017ei konstantan rast osoba koje su izgubile ili gube prihode. U medijskom prostoru eksperti sve \u010de\u0161\u0107e ukazuju na pojavu ekonomske depresije. Svi ovi doga\u0111aji stvaraju stresogeni konglomerat<\/em>, i budu\u0107i da su kao takvi stresogeni visokog intenziteta mogu dovesti do razvoja mentalnih poreme\u0107aja kao \u0161to su depresivni i anksiozni poreme\u0107aj te posttraumatski stresni poreme\u0107aj (PTSP). Ve\u0107 se u klini\u010dkoj praksi pojavljuju slu\u010dajevi mentalnih poreme\u0107aja u osoba kod kojih prije pojave koronavirusa nije bilo psihi\u010dke destabilizacije. Mnoge se osobe zbog socijalne izolacije i novog na\u010dina \u017eivota nalaze u depresivnom stanju, kod nekih su \u010dak prisutne i suicidalne ideje kao posljedica nemogu\u0107nosti prilagodbe na radikalne promjene u \u017eivotu.<\/p>\n

Pojava novih mentalnih oboljenja<\/em><\/p>\n

Osobe koje ve\u0107 boluju od mentalnih bolesti mogu imati zna\u010dajno pogor\u0161anje stanja. Kod zna\u010dajnog broja gra\u0111ana Bosne i Hercegovine novonastala situacija mo\u017ee aktivirati ratne psihotraume koje su, neprera\u0111ene, obrambenim mehanizmima potiskivanja i negacije gurnute u podsvijest. Kod takvih osoba koje nose zale\u0111ena<\/em> bolna sje\u0107anja, novonastala situacija mo\u017ee biti okida\u010d za pojavu posttraumatskog stresnog poreme\u0107aja. Kod nekih osoba pojava zarazne epidemije ve\u0107 uzrokuje niz stresnih reakcija kao \u0161to su nesanica, poja\u010dana uznemirenost, osje\u0107aj nesigurnosti, tjeskobe, socijalne anksioznosti, pojavu psihosomatskih simptoma poput glavobolje, mu\u010dnine, znojenja, vrtoglavice, nedostatka energije, op\u0107ih bolova i sl. Ovo sve mogu biti reakcije na akutni stres, i on po sebi ne izaziva ve\u0107u \u0161tetu jer je mogu\u0107e nositi se s njim, kanalizirati ga i lije\u010diti. No, ako se radi o prolongiranom djelovanju stresogena, akutni stres mo\u017ee postati kroni\u010dni, a on ima vrlo razaraju\u0107e posljedice na sve razine \u010dovjekova \u017eivota i uni\u0161tava ga postupno. Kroni\u010dni stres se razvija kada se osoba osje\u0107a bespomo\u0107no i kada ne vidi izlaz iz te\u0161ke situacije u kojoj se nalazi. Kroni\u010dni stres utje\u010de na sve aspekte \u017eivota, postupno dovodi do tjelesnog i psihi\u010dkog propadanja, \u0161to iz dana u dan smanjuje funkcionalnost osobe. Neke osobe se naviknu na kroni\u010dni stres \u0161to je vrlo opasno. Ignorirati tjelesne i psiholo\u0161ke alarme \u010desto zavr\u0161ava fatalnim ishodom kao \u0161to je mo\u017edani udar, sr\u010dani udar, karcinom, bolesti endokrinog sustava i druga oboljenja. Sve \u010de\u0161\u0107a pojava nasilja u obiteljima za vrijeme izolacije i ograni\u010denja kretanja posljedica je stresa koji varira od akutne do kroni\u010dne faze. S druge pak strane, pojava suicida, kao oblika autoagresije, nerijetko ima u pozadini izlo\u017eenost dugotrajnom stresu.<\/p>\n

Posttraumatski stresni poreme\u0107aj<\/em><\/p>\n

Prema Dijagnosti\u010dkom i statisti\u010dkom priru\u010dniku za mentalne poreme\u0107aje DSM-5<\/em> PTSP je psihijatrijski poreme\u0107aj koji se pojavljuje nakon izlo\u017eenosti osobe stvarnoj ili prijete\u0107oj smrti (npr. prirodne nepogode, te\u0161ke nesre\u0107e, teroristi\u010dki napad, rat\/borba) ozbiljnom ozlje\u0111ivanju, ili seksualnom nasilju na jedan ili vi\u0161e od sljede\u0107ih na\u010dina: izravno do\u017eivljavanje traumatskog doga\u0111aja, svjedo\u010denje traumatskom doga\u0111aju koji se dogodio drugima, saznanje da se doga\u0111aj dogodio \u010dlanu obitelji ili bliskom prijatelju, vi\u0161ekratno ili ekstremno izlaganje izrazito neugodnim detaljima traumatskog doga\u0111aja. Naj\u010de\u0161\u0107i simptomi PTSP-a su: ponavljaju\u0107a i uznemiruju\u0107a sje\u0107anja na traumatski doga\u0111aj koji se pojavljuje bez kontrole, ponavljaju\u0107i uznemiruju\u0107i snovi povezani s traumatskim doga\u0111ajem, disocijativne reakcije (npr. \u201eflashback-ovi\u201c) kada se pojedinac osje\u0107a ili pona\u0161a kao da se traumatski doga\u0111aji ponavljaju, patnja zbog izlaganja podra\u017eajima koji podsje\u0107aju na traumu, izbjegavanje sje\u0107anja, misli na traumu, negativne promjene kognicije i raspolo\u017eenja, razdra\u017eljivost i ispadi bijesa, autodestruktivno pona\u0161anje, hipervigilnost, pote\u0161ko\u0107e s koncentracijom, smetnje spavanja i drugi. S obzirom na tijek i razvoj bolesti, simptomi obi\u010dno po\u010dinju tijekom prva tri mjeseca nakon traume, iako mogu pro\u0107i mjeseci, pa \u010dak i godine prije nego se razvije jasna klini\u010dka slika, odnosno uspostavi dijagnoza.<\/p>\n

PTSP kao reakcija na Covid-19: rezultati istra\u017eivanja u Kini<\/em><\/p>\n

Kod PTSP-a radi se o intenzivnom psihotraumatskom iskustvu koje dovodi do ugro\u017eenosti osobnog integriteta ili integriteta bliskih osoba i naj\u010de\u0161\u0107e je kra\u0107eg trajanja. Kada govorimo o utjecaju koronavirusa radi se o dugotrajnom strahu ni\u017eeg intenziteta, neizvjesnosti, opasnosti, tako da je za o\u010dekivati da \u0107e se pojavljivati ve\u0107i broj anksiozno-depresivnih poreme\u0107aja i PTSP-a koji se javlja kao reakcija na situacije koje su ostavile izuzetno jake psihotraumati\u010dne posljedice na osobu. Na temelju prethodnih analiza okolnosti u kojima je veliki broj gra\u0111ana BIH postavlja se pitanje: \u201eJe li opravdano govoriti o PTSP-u uzrokovanim koronavirusom\u201c? Ovdje je va\u017eno napraviti razliku izme\u0111u onih koji su izravno pogo\u0111eni zarazom i osobe koje izravno ne poga\u0111a. Studije pokazuju da u oba slu\u010daja pandemija izaziva zna\u010dajan stres na \u017eivot u razli\u010ditim dijelovima svijeta, s tim da su najvi\u0161e pogo\u0111ena \u017eari\u0161na podru\u010dja. Prema nekim psihijatrima i klini\u010dkim psiholozima procjenjuje se da bi Covid-19 u budu\u0107nosti mogao kod mnogih osoba izazvati PTSP. Recentne studije provedene u Kini pokazuju da je veliki broj otpu\u0161tenih bolesnika koji su bili u karanteni u bolnicama u Wuhanu pokazivao zna\u010dajne simptome PTSP-a. Druga studija bavila se mentalnim zdravljem medicinskih sestara i lije\u010dnika koji su radili na odjelima specijaliziranim za Covid-19, te je pokazala da je velika ve\u0107ina ispitanih zdravstvenih djelatnika imala ozbiljne psiholo\u0161ke pote\u0161ko\u0107e u vidu depresije, anksioznosti i nesanice. Tre\u0107a studija koja se bavila prevalencijom PTSP-a u razli\u010ditim skupinama izravno i neizravno pogo\u0111enim koronavirusom otkriva rastu\u0107i broj oboljelih od PTSP-a.<\/p>\n

Rizi\u010dne skupine za razvoj mentalnih poreme\u0107aja<\/em><\/p>\n

U rizi\u010dne skupine koje bi mogle imati dugoro\u010dne psiholo\u0161ke probleme poput stresa, anksioznosti, straha od bolesti, ili neki drugi oblik poreme\u0107aja (anksiozno-depresivni, PTSP),<\/p>\n

spadaju osobe koje su pozitivne na Covid-19 te su zbog toga morali biti u karanteni. Prema izvje\u0161\u0107ima stru\u010dnjaka, pacijenti, osobe koje su izgubile svoje bli\u017enje, potom osobe koje su iznenada izgubile posao mogu biti pod ve\u0107im pritiskom od prosjeka, kao i oni koji ve\u0107 imaju neko mentalno oboljenje, poput anksioznosti ili depresije. Kombinacija vanjskih \u010dimbenika (dugotrajna izlo\u017eenost stresu) i intrapsihi\u010dka dinamika osobe, odnosno labilnija psiholo\u0161ka struktura, nizak prag tolerancije na stres i frustraciju, deficit ili slaba razvijenost sublimatornih kanala (\u201eventili\u201c za kanaliziranje frustracije i neugodnih emocija) pogodno su tlo za razvoj psihi\u010dkih pote\u0161ko\u0107a.<\/p>\n

Strategije za redukciju stresa uzrokovanim koronavirusom: ja\u010danje psihe i duha<\/em><\/p>\n

Za odre\u0111eni broj osoba balkanskog mentaliteta koji imaju izra\u017eeniju sklonost ne voditi brigu o mentalnoj higijeni, koja, izme\u0111u ostalog, uklju\u010duje poznavanje vlastite nutrine, nagona, emocija, psiholo\u0161kih potreba, te proradu posebno bolnih i neugodnih afektivnih stanja, razvoj i ja\u010danje mentalnih struktura, mo\u017ee izgledati kao kozmeti\u010dki trend<\/em>. No, takva uvjerenja su pogre\u0161na i pogor\u0161avaju psiholo\u0161ku napetost, koja, s druge strane, pronalazi ispusni ventil u toksi\u010dnim izborima i hiperkonzumaciji cigareta, alkohola, hrane, pornografije i drugih oblika kompenzatorskih gratifikacija. Stoga, kako bi se oja\u010dala psiholo\u0161ka struktura u vrijeme trajanja zarazne epidemije neophodno je napraviti nove okvire, strategije za mentalnu higijenu, baviti se vlastitom nutrinom, promatrati \u0161to osobu uznemiruje, \u0161to je pla\u0161i, razgovarati sa bli\u017enjima o tome, ili sa stru\u010dnjakom, u\u010diti nove oblike izra\u017eavanja nezadovoljstva, frustracije, straha. \u010covjek mo\u017ee utjecati na pojavu i razvoj stresa koriste\u0107i se raznim metodama koje poma\u017eu u relaksaciji, npr. duboko disanje, \u010ditanje zanimljive literature, slu\u0161anjem opu\u0161taju\u0107e glazbe, redovitom tjelovje\u017ebom, humorom, uravnote\u017eenom prehranom, aktiviranjem starih, tradicionalnih djelatnosti poput rada vlastitim rukama (npr. pletenje, vezenje, ure\u0111ivanje vrta, i druge). Osobe koje nemaju razvijene sublimatorne kanale, drugim rije\u010dima hobije, koriste vlastito tijelo da kanaliziraju frustraciju i nezadovoljstvo, \u0161to se pokazuje u mnogim oblicima autoagresije.<\/p>\n

Kod vjernika vrlo va\u017enu ulogu ima duhovna dimenzija, odnosno povezanost s Bogom u molitvi, meditaciji, svakodnevnom razgovoru s Njim. Duhovni \u017eivot koji se hrani Bo\u017ejom rije\u010dju i djelima slu\u017eenja u obitelji i zajednici ja\u010da i psiholo\u0161ku strukturu. Mnoga istra\u017eivanja potvr\u0111uju da zdrava duhovnost i sadr\u017eajno bogat duhovan \u017eivot ja\u010da otpornost psihe na mnoge \u0161tetne utjecaje, a povjerenje u Bo\u017eju ljubav i providnost osposobljava osobu da prona\u0111e smisao u svemu \u0161to joj se doga\u0111a te da zauzme aktivan stav duha i psihe, a ne pasivan koji vodi u bespomo\u0107nost i bezizlaznost. Kako ka\u017ee jedna mudra izreka, \u201evjernik nikada ne pada u o\u010daj ve\u0107 na koljena\u201c kako bi duboko uronio u molitveni \u017eivot, te u ljubavi i vjeri zagrlio kri\u017e koji postaje znak spasenja i uskrsnu\u0107a.<\/p>\n

Kada se javiti za pomo\u0107?<\/em><\/p>\n

Kada se kod osobe jave simptomi koji traju du\u017ei vremenski period, te i sama osoba ili njezini bli\u017enji primijete pote\u0161ko\u0107e u svakodnevnom funkcioniranju i obavljanju redovitih aktivnosti, va\u017eno je javiti se lije\u010dniku i tra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107. Ako se radi o patolo\u0161kom procesu, \u201evrijeme ne lije\u010di rane\u201c, tako da odbijanje stru\u010dne pomo\u0107i i zanemarivanja simptoma mo\u017ee dovesti do progresa psihopatologije. Stoga je va\u017eno ohrabriti osobu, biti joj podr\u0161ka i poticati ju da potra\u017ei stru\u010dnu pomo\u0107.<\/p>\n

Dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski, teologinja, psihologinja i psihoterapeutkinja<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako mentalizirati u doba korone? Situacija u kojoj se nalazi cijeli svijet zbog pojave globalne zarazne epidemije izazvane novim koronavirusom SARS-CoV-2 je novo iskustvo puno izazova za cijelo \u010dovje\u010danstvo koje traje du\u017ee nego \u0161to je obi\u010dni \u010dovjek o\u010dekivao. Pojava pandemije dovela je do promjena kod mnogih osoba kako u profesionalnom tako i u osobnom \u017eivotu. U cilju sprje\u010davanja \u0161irenja virusa i bolesti Covid-19 te za\u0161tite zdravlja uvedene su izvanredne preventivne mjere, koje su utjecale na sve \u010detiri dimenzije \u010dovjekova \u017eivota: tjelesnu, psiholo\u0161ku, socijalnu i duhovnu. Iako su profilakti\u010dke mjere isklju\u010divo… <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-3152","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanci"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3152","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3152"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3152\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3154,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3152\/revisions\/3154"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3152"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3152"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3152"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}