{"id":3064,"date":"2020-03-30T17:25:07","date_gmt":"2020-03-30T17:25:07","guid":{"rendered":"https:\/\/obitelj-vn.org\/?p=3064"},"modified":"2020-03-30T18:08:50","modified_gmt":"2020-03-30T18:08:50","slug":"mentalno-zdravlje-u-doba-koronavirusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/obitelj-vn.org\/?p=3064","title":{"rendered":"Mentalno zdravlje u doba “koronavirusa”"},"content":{"rendered":"
\n
\n

Pojava novog “koronavirusa” krajem 2019. u Kini, pa sve do njegova invazivnog \u0161irenja do na\u0161ih podru\u010dja dovodi do zna\u010dajnih promjena u na\u010dinu \u017eivota, kako na osobnoj, tako i na profesionalnoj razini, te utje\u010de na tjelesnu, psihosocijalnu i duhovnu komponentu.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n
\"\"<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n

Pi\u0161e:\u00a0dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski,<\/strong><\/span>
\nteologinja, psihologinja, psihoterapeutkinja<\/em><\/span><\/p>\n

Bolest koju uzrokuje\u00a0koronavirus<\/em>\u00a0\u2013 COVID-19 ima simptome sli\u010dne gripi kao \u0161to su povi\u0161ena tjelesna temperatura, ka\u0161alj, kratki dah, bolovi u mi\u0161i\u0107ima, umor. Simptomatologija mo\u017ee varirati od bla\u017ee do te\u017ee forme kada se u klini\u010dkoj slici dijagnosticira te\u0161ka upala plu\u0107a, sindrom akutnog ote\u017eanog disanja, \u0161to mo\u017ee uzrokovati smrt pacijenta, posebno kod osoba koje boluju od kroni\u010dnih bolesti i koje imaju jako slab imuni sustav. Prema statisti\u010dkim podatcima, stopa smrtnosti je naj\u010de\u0161\u0107a kod starijih osoba, ali prema recentnim podatcima, me\u0111u oboljelima ima i osoba mla\u0111ih od 40 godina koje nisu imale zdravstvenih tegoba. Od pojave virusa broj oboljelih raste iz minute u minutu. Glavne vijesti u svim medijima, elektronskim i tiskanim, jesu statisti\u010dki podatci o broju oboljelih i broju preminulih. U svakodnevnim socijalnim kontaktima, barem onim koji su jo\u0161 dopu\u0161teni, s obzirom na restriktivne mjere koje se mijenjaju iz dana u dan, pitanje\u00a0koronavirusa<\/em>\u00a0je neizbje\u017eno.<\/span><\/p>\n

S obzirom na upute nadle\u017enih institucija Federacije BiH, socijalna distanca i izolacija vi\u0161e nisu preporuka, ve\u0107 zakonska odredba koja je neupitna. Iako se ve\u0107ina vremena posve\u0107uje analizi i dijagnosticiranju tjelesnih simptoma, procjeni te\u017eine klini\u010dke slike, vrlo malo vremena posve\u0107uje se mentalnom zdravlju u okvirima socijalne ograni\u010denosti. Kako cjelokupna situacija utje\u010de na psihu \u010dovjeka? Kako o\u010duvati mentalno zdravlje u \u201edoba\u00a0korone<\/em>\u201c? Kako se nositi s iskustvom socijalne izolacije, samoizolacije, karantene? Kako objasniti djeci novonastalu situaciju? Kako se pojava\u00a0koronavirusa<\/em>\u00a0do\u017eivljava na tlu koje je prije 25 godina fizi\u010dki pre\u017eivjelo ratno stanje, ali psihi\u010dki jo\u0161 nije obradilo posljedice trauma koje kod mnogih osoba jo\u0161 tinjaju ili su pre\u0161le u psihosomatska oboljenja?<\/span><\/p>\n

Psiholo\u0161ka analiza<\/strong><\/span>
\nAnaliziraju\u0107i psiholo\u0161ko stanje \u010dovjeka koji je izlo\u017een dramati\u010dnim situacijama, brojkama preminulih koje eksponencijalno rastu, normalna ljudska reakcija jest strah, a nerijetko i panika. Kod osoba koje nemaju dijagnosticiranih psiholo\u0161kih pote\u0161ko\u0107a pojavio se strah kao normalna ljudska reakcija, neizvjesnost, zabrinutost, tjeskoba, a posebno je ovo izra\u017eeno kod osoba koje ve\u0107 imaju neka mentalna oboljenja poput depresije, opsesivno-kompulzivnogi anksiozno-depresivnog poreme\u0107aja \u010dije se zdravstveno stanje uslijed konstantnog medijskog bombardiranja informacijama o\u00a0koronavirusu\u00a0<\/em>pogor\u0161ava. Da bismo razumjeli \u0161to se doga\u0111a u psihodinamici osobe u svijetu koji je postao stresno mjesto, bitno je istaknuti dvije potrebe koje su \u010dovjeku va\u017ene u svakodnevnom funkcioniranju, i koje same po sebi ako nisu zadovoljene, mogu generirati neugodna emotivna stanja. To su: potreba da imamo kontrolu nad sobom i nad okolinom; te druga, osje\u0107ati sigurnost.<\/span><\/p>\n

Tjeskoba nastaje kada \u010dovjek nema osje\u0107aj kontrole, kada ima osje\u0107aj da gubi sigurno tlo pod nogama, a napose ako je egzistencijalno ugro\u017een. Kod ve\u0107ine osoba s ozbiljnim psihopatolo\u0161kim simptomima izvor tjeskobe proizlazi iz osje\u0107aja gubitka kontrole i nesigurnosti. Upravo ovo stanje u kojem se nalazimo – gdje \u010dovjek ne mo\u017ee kontrolirati \u0161irenje virusa, ne zna tko je zdravi prenositelj ili ne, gubitak svakodnevne rutine, prekid sa svakodnevnim obvezama, hobijima izvan doma, tjelesnim aktivnostima, socijalnim kontaktima – mo\u017ee biti okida\u010d za pogor\u0161anje mentalnih poreme\u0107aja, a kod onih osoba koje imaju predispoziciju za iste mo\u017ee dovesti do pojave simptoma.<\/span><\/p>\n

Zato je iznimno va\u017eno voditi ra\u010duna o mentalnom zdravlju, ne samo fokusirati se na osnovnu higijenu, nego napose na onu mentalnu i duhovnu.<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Ekstremne situacije uglavnom su izvor stresa. Sa stresom se mo\u017eemo nositi prikladnim obrambenim mehanizmima ili mo\u017eemo pobje\u0107i od stvarnosti u svijet fantazije, filmova, igrica, negirati stresnu situaciju pona\u0161aju\u0107i se kao da nas to ne doti\u010de i pona\u0161ati se buntovno, agresivno ili pasivno agresivno ne po\u0161tuju\u0107i naredbe autoriteta koje su izre\u010dene, \u0161to jednim dijelom pokazuju neodgovorne osobe koje ne po\u0161tuju propisana pravila o samoizolaciji i neodgovorno se pona\u0161aju prema drugima. Provesti du\u017ee vrijeme u zatvorenom prostoru za neke mo\u017ee biti veliki izazov i pote\u0161ko\u0107a, a nekima prilika da se pobrinu za sebe i da vi\u0161e vremena provedu sa svojim bli\u017enjima. Stresne situacije pokazuju kakvi su nam obrambeni mehanizmi, koliko je jaka psiholo\u0161ka struktura, te koliki nam je prag tolerancije na stres.<\/span><\/p>\n

Kako o\u010duvati mentalno zdravlje?<\/strong><\/span>
\nPrema nedavnoj studiji koju su proveli diljem Kine, stru\u010dnjaci s podru\u010dja mentalnog zdravlja ukazuju na psiholo\u0161ki stres kojem su izlo\u017eene osobe u Kini, te ukazuju na va\u017enost brige za mentalno zdravlje u vremenu pandemije. S tim u svezi poku\u0161at \u0107emo dati neke smjernice kako o\u010duvati \u00a0mentalno zdravlje.<\/span><\/p>\n

Prvi korak, za neke i najzahtjevniji, sastoji se u tome\u00a0da prihvatimo novonastalu situaciju<\/strong>. Da ovo nije stanje koje se mijenja preko vikenda, ve\u0107 nova situacija koja zahtijeva i druga \u017eivotna pravila.<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Tek kad prihvatimo nove okolnosti, mo\u017eemo mijenjati svoje obrasce pona\u0161anja i uspje\u0161no se prilagoditi novom obliku \u017eivota. Na\u017ealost, ljudi te\u0161ko prihva\u0107aju promjene jer one izazivaju krizu, ali kriza je nu\u017ena kako bi se ne\u0161to promijenilo. Kad god \u010dovjek mora ne\u0161to mijenjati, dolazi u krizu. Pod krizom podrazumijevamo razabiranje, razlu\u010divanje \u0161to u\u010diniti, jer nam sama kriza ukazuje da na\u010din na koji smo do sada djelovali vi\u0161e nije funkcionalan, te se zahtijeva aktivan stav, revidirati prioritete, izbore i napraviti nove. Upravo smo na to pozvani u vremenu kada ve\u0107ina osoba \u017eivi u socijalnoj izolaciji, udaljena od ostatka obitelji, prijatelja, kolega, posla i sl.<\/span><\/p>\n

Osobe koje ne prihva\u0107aju novo stanje stagniraju, psiholo\u0161ki i duhovno, jer nastoje na stare na\u010dine pristupiti novoj situaciji, i kroni\u010dno do\u017eivljavaju frustraciju, nezadovoljstvo koje ih mo\u017ee voditi do kompenziranja \u0161tetnim ovisnostima kao npr. hranom, alkoholom i\/ ili nekim drugim opojnim sredstvima kako bi pobjegli od realnosti.<\/span><\/p>\n

Kako bismo izbjegli \u0161tetne utjecaje na mentalno zdravlje dok smo zatvoreni u ku\u0107i, za sebe mo\u017eemo u\u010diniti 70% kako bismo odr\u017ealimentalnu ravnote\u017eu i nosili se prikladno sa stresom, a u ostalih 30% nam poma\u017ee okolina, \u010dlanovi obitelji, prijatelji. Dakle,\u00a0odgovornost je primarno na nama<\/strong>.<\/span><\/p>\n

Na\u017ealost, prema izjavama pacijenata, ve\u0107ina osoba radi suprotno, i zbog toga imamo eksponencijalno rastu\u0107i broj psiholo\u0161kih pote\u0161ko\u0107a \u010dije posljedice se manifestiraju ve\u0107 u obliku histeri\u010dnih i pani\u010dnih epizoda, a nerijetko i depresivno-paranoidnih stanja.<\/span><\/p>\n

Jako je va\u017eno da\u00a0emotivne do\u017eivljaje stavimo pod razumsku analizu<\/strong>, verifikaciju, tra\u017ee\u0107i objektivne \u010dinjenice i poku\u0161ati ne reagirati isklju\u010divo na temelju emocija. To ne zna\u010di potiskivati emocije, ve\u0107 ih staviti pod razumsku analizu i pro\u010di\u0161\u0107avanje. Kada se \u010dovjek prepu\u0161taisklju\u010divo emocionalnim procjenama i zaklju\u010dcima, podlo\u017ean je utjecaju afektivne memorije u kojoj su pohranjena bolna iskustva (kod nekih su to jo\u0161 nezalije\u010dene ratne rane). Ono \u0161to se tada doga\u0111a je iskrivljena percepcija stvarnosti i brzopleti, ishitreni zaklju\u010dci koji dovode do histeri\u010dnih reakcija i panike.<\/span><\/p>\n

Konkretne smjernice kako olak\u0161ati \u017eivot u socijalnoj restrikciji:<\/strong><\/span><\/p>\n

    \n
  • \n
      \n
    • Ograni\u010diti vrijeme koje se posve\u0107uje pra\u0107enju vijesti putem TV-a i dru\u0161tvenih mre\u017ea koje izvje\u0161\u0107ujuo progresu\u00a0koronavirusa<\/em>, posebno za osobe koje su sklone depresivnim i tjeskobnim stanjima. Veliki broj osoba \u201ehrane\u201c tjeskobu cijeli dan konstantnim pra\u0107enjem udarnih vijesti. Ovaj za\u010darani krug se treba presje\u0107i jer ako to ne u\u010dine, uskoro \u0107e se javiti ozbiljni simptomi poput nesanice, razdra\u017eljivosti, prekomjernog ili umanjenog apetita i dr.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n

       <\/p>\n

        \n
      • \n
          \n
        • Planirati dnevne aktivnosti unutar obitelji, vrijeme za igru, hobi, odvojiti vrijeme za molitvu, zajedni\u010dko \u010ditanje Svetoga pisma. Ovo je posebno va\u017eno zaosobe koje imaju potrebu kontrolirati stvari. Budu\u0107i da smo u situaciji koja je psiholo\u0161ki zahtjevna, planirati dnevnu rutinu poma\u017ee da se lak\u0161e s njom nosimo.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n

           <\/p>\n

            \n
          • \n
              \n
            • \u010citati literaturu koja opu\u0161ta, meditirati, posvetiti se tjelovje\u017ebi u granicama mogu\u0107nosti s obzirom na prostor.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n

               <\/p>\n

                \n
              • \n
                  \n
                • Odr\u017eavati telefonske kontakte s bliskim osobama, dru\u017eenja putem dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n

                   <\/p>\n

                    \n
                  • \n
                      \n
                    • Oni koji su u mogu\u0107nosti s obzirom na ograni\u010deno kretanje mogu se usmjeriti pomo\u0107i drugima. Iznimno je lijepo vidjeti volontere koji su se aktivirali da pomognu najugro\u017eenijima. Upravo je altruizam jedan od zrelih obrambenih mehanizama. Nositi se s vlastitim pote\u0161ko\u0107ama na na\u010din da poma\u017eemo drugima. Pomo\u0107i zna\u010di i nazvati osobu za koju znamo da je sama, saslu\u0161ati ju, pitati kako je, kako se nosi sa situacijom.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n

                       <\/p>\n

                        \n
                      • \n
                          \n
                        • U obitelji je posebno va\u017eno razgovarati i o neugodnim emocijama, ne pla\u0161iti se govoriti o strahu, zabrinutosti. Podijeliti svoj emotivni svijet s \u010dlanovima obitelji. Ukoliko se ne razgovara o emocijama, postoji opasnost da ih se potiskuje, a potisnute emocije izlaze na razne na\u010dine, kako na razini tijela, tako i psihe u obliku nervoze, razdra\u017eljivosti, nemira.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n

                           <\/p>\n

                            \n
                          • Budu\u0107i da \u0107e se vi\u0161e vremena provoditi u zatvorenom prostoru, a neki \u010dlanovi moraju raditi\u00a0online<\/em>, postoji mogu\u0107nost konflikta, nerazumijevanje, zbog toga je va\u017eno razgovarati, planirati aktivnosti i dogovarati se oko ku\u0107nog reda. Ako nema reda, nastupa kaos, a takve situacije, zajedno sa stresom koji je prisutan, dodatno remete svakodnevno funkcioniranje.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n

                             <\/p>\n

                            \u0160to mo\u017eemo u\u010diniti za duhovno zdravlje?<\/strong><\/span>
                            \nAko pogledamo o\u010dima vjere, onomu tko ne vjeruje ili ima \u201emlaku\u201c vjeru ovo mo\u017ee zvu\u010dati paradoksalno, no ovo vrijeme mo\u017eemo promatrati kao milosnu priliku da se povu\u010demo od svijeta u svoju \u201epustinju\u201c, pro\u010distimo i osna\u017eimo svoju vjeru na koju je mo\u017eda pala \u201epra\u0161ina\u201c, uhvatila se \u201epau\u010dina\u201c, mo\u017eda smo postali mlaki, hladni i manje suosje\u0107ajni u odnosima, usmjereni isklju\u010divo na vlastiti napredak, zaboravili na malene, zaboravili \u0161to zna\u010di nemati, postali samouvjereni i rigidni.<\/span><\/p>\n

                            Nije znak zrele vjere promatrati pojavu\u00a0koronavirusa<\/em>\u00a0kao Bo\u017eju kaznu. Naime, zrela vjera ovakve nepogode tuma\u010di, ne kao kaznu, nego kao doga\u0111aje koje je Bog dopustio, iz kojih mi kao vjernici mo\u017eemo u\u010diti. Doga\u0111aje koji nas poga\u0111aju mo\u017eemo uzeti i promatrati kao priliku za nove pedago\u0161ke korake u duhovnom \u017eivotu. Ovo vrijeme mo\u017eemo pro\u017eivjeti kao priliku da preispitamo svoje prioritete, vrijednosti, da stanemo nakratko i pogledamo svoj \u017eivot,vidimo Bo\u017eje spasenjsko djelovanje u njemu, zahvalimo na svemu dobrome do sada, kao i isku\u0161enjima iz kojih mo\u017eemo izi\u0107i obnovljena duha i \u017eive apostolske vjere.<\/span><\/p>\n

                            Za duhovni \u017eivot obitelji ovo je prilika da se obitelji vrate svakodnevnoj molitvi, zajedni\u010dkom \u010ditanju Sv. pisma i konkretnoj ljubavi kroz me\u0111usobno po\u0161tivanje i uva\u017eavanje, prilika da obnovimo naru\u0161enu komunikaciju i vje\u017ebamo se u prihva\u0107anju razli\u010ditosti.<\/span><\/p><\/blockquote>\n

                            I u kona\u010dnici, pred egzistencijalnom ugro\u017eeno\u0161\u0107u vjerni\u010dki stav treba biti utemeljen na pouzdanju u Boga. Bog je za\u010detnik \u017eivota i ima kona\u010dnu rije\u010d nad na\u0161im zemaljskim zavr\u0161etkom. I u ovo neizvjesno doba pandemije, one koje Boga ljube Bog okre\u0107e na dobro (usp. Rim 8,28), a iskustvo duboke i \u017eive vjere daje nam snagu da u na\u0161em \u017eivotu, unato\u010d strahu, pobijedi nada i pouzdanje da je Bog s nama.<\/span><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                            Pojava novog “koronavirusa” krajem 2019. u Kini, pa sve do njegova invazivnog \u0161irenja do na\u0161ih podru\u010dja dovodi do zna\u010dajnih promjena u na\u010dinu \u017eivota, kako na osobnoj, tako i na profesionalnoj razini, te utje\u010de na tjelesnu, psihosocijalnu i duhovnu komponentu. Pi\u0161e:\u00a0dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski, teologinja, psihologinja, psihoterapeutkinja Bolest koju uzrokuje\u00a0koronavirus\u00a0\u2013 COVID-19 ima simptome sli\u010dne gripi kao \u0161to su povi\u0161ena tjelesna temperatura, ka\u0161alj, kratki dah, bolovi u mi\u0161i\u0107ima, umor. Simptomatologija mo\u017ee varirati od bla\u017ee do te\u017ee forme kada se u klini\u010dkoj slici dijagnosticira te\u0161ka upala plu\u0107a, sindrom akutnog ote\u017eanog disanja, \u0161to mo\u017ee… <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-3064","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanci"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3064"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3064\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3083,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3064\/revisions\/3083"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}