{"id":1319,"date":"2017-02-20T20:28:50","date_gmt":"2017-02-20T20:28:50","guid":{"rendered":"https:\/\/obitelj-vn.org\/?p=1319"},"modified":"2018-06-17T13:25:21","modified_gmt":"2018-06-17T13:25:21","slug":"valjanost-i-nistavnost-zenidbe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/obitelj-vn.org\/?p=1319","title":{"rendered":"Valjanost i ni\u0161tavnost \u017eenidbe"},"content":{"rendered":"
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/div>\n

Dvostruki je cilj nove pravno-pastoralne kolumne: da \u010ditatelj ovim tekstovima preispita poznavanje <\/em>sakramenta \u017eenidbe i <\/em>\u017eenidbeno pravo Katoli\u010dke Crkve te da pro\u010ditani tekstovi pro\u0161ire i obogate znanje \u010ditatelja. Pod \u010ditateljem se ne misli samo na one koji se profesionalno bave pastoralom i pou\u010davanjem, nego i na jednostavne vjernike i sve ljude dobre volje.<\/em><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Pi\u0161e: dr. iur. can. fra \u0160imo Ivelj<\/strong><\/span><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

U \u010demu je va\u017enost \u017eenidbe? U tra\u017eenju odgovora treba krenuti od toga da je \u017eenidba na neki na\u010din najva\u017enija i prva pravna<\/em> ustanova<\/em> \u010dija je duboka ljudska stvarnost od temeljnog zna\u010denja za svako dru\u0161tvo, lai\u010dko i vjersko, za kr\u0161\u0107ane i nekr\u0161\u0107ane op\u0107enito. Ona je temeljna \u017eivotna zajednica, koja nema samo privatni karakter nego i javni (dru\u0161tveni) iz kojeg se svakom dr\u017eavnom ure\u0111enju ra\u0111aju gra\u0111ani, a samim tim Crkvi i drugim vjerskim zajednicama \u010dlanovi (vjernici). To je zapravo najstariji pravni ugovor<\/em> u ljudskoj povijesti.<\/p>\n

\u0160to je to \u017eenidbeno pravo? <\/strong><\/p>\n

Kad se govori o \u017eenidbenom pravu onda se prvenstveno misli na kanonsko pravo<\/em> Katoli\u010dke Crkve, tj. na Zakonik kanonskog prava<\/em> (ZKP) koji je stupio na snagu 27. studenog 1983. godine. Zakoni su podijeljeni na kanone, a kanoni na paragrafe i brojeve. Kao i svako zakonodavstvo, tako se i ovo crkveno prema pastoralnim potrebama osuvremenjuje. To \u010dini vrhovni zakonodavac Rimski prvosve\u0107enik. \u017denidbena materija nalazi se u \u010detvrtoj knjizi (Posvetiteljska slu\u017eba Crkve) Zakonika <\/em>pod sedmim naslovom \u017denidba<\/em> s ukupno 111 kanona (Kan. 1055\u20131165). \u017denidba je obra\u0111ena i u sedmoj knjizi (Postupci) Zakonika<\/em> gdje se govori o postupovnom \u017eenidbenom pravu (Kan. 1671\u20131716).<\/p>\n

Osim \u0161to se \u017eenidba ravna ovim crkvenim (ljudskim) pravom kojeg je Crkva proglasila za svoje vjernike, ravna se i prema bo\u017eanskom prirodnom<\/em> i pozitivnom<\/em> pravu jer ona je i bo\u017eanska ustanova. Pravo je prirodno ako mu je porijeklo u prirodi i do koga se do\u0111e spoznajnim putem. Nadalje, pravo je pozitivno ako mu je izvor u slobodnoj Bo\u017ejoj volji a to su norme koje su o\u010ditovane u objavi. Ovo bo\u017eansko pravo vrijedi za svaki brak, kr\u0161tenih i nekr\u0161tenih osoba, katolika i nekatolika. U nekim konkretnim situacijama ZKP se poziva i upu\u0107uje na civilno (gra\u0111ansko) pravo.<\/p>\n

\u010cemu ova kolumna? \u010cesto se zbog nepoznavanja \u017eenidbene materije neki pravni termini koriste u pogre\u0161nim kontekstima, i neke odredbe vjernici tuma\u010de na pogre\u0161an na\u010din, kao \u0161to je to bilo nedavno s pravnim odredbama sadr\u017eanim u motupropriju Mitis Iudex Dominus Iesus<\/em> kojeg je papa Franjo proglasio 8. rujna 2015. Njime je Rimski prvosve\u0107enik samo reformirao kanonski postupak za parnice progla\u0161enja ni\u0161tavosti \u017eenidbe. Vjernici su sebi stvorili pogre\u0161nu sliku kako je sada svima mogu\u0107e imati ni\u0161tavost prethodnog braka pa i iz razlog\u0101 koji nisu, kanonski gledano, valjani razlozi.<\/p>\n

Poni\u0161tenje i rastava braka?<\/strong><\/p>\n

Koji su to termini koje treba odmah na po\u010detku razjasniti? Na prvom su mjestu termini poni\u0161tenje<\/em> i rastava<\/em> braka. Ovi pravni termini koje poznajemo iz civilnog prava<\/em> ne mogu se u istom zna\u010denju primijeniti i u kanonskom pravu. Prema va\u017ee\u0107em ZKP, nauku Crkvenog u\u010diteljstva i Katekizmu Katoli\u010dke Crkve, u kanonskom ure\u0111enju Crkve nema ni poni\u0161tenja<\/em> ni rastave<\/em> \u017eenidbe. Tako Zakonik<\/em> kad govori o sudskim \u017eenidbenim parnicama, govori samo o progla\u0161enju ni\u0161tavosti \u017eenidbe<\/em>, a ne o poni\u0161tenju<\/em>.<\/p>\n

O \u010demu se radi? Ovdje vrijedi zlatno pravilo: jednom valjana \u017eenidba uvijek je valjana<\/em>. A valjana \u017eenidba izme\u0111u dvoje kr\u0161tenih osoba, koja je za Crkvu i sakrament, ne mo\u017ee nikada biti poni\u0161tena nijednom ljudskom vla\u0161\u0107u, pa ni od strane samog Rimskog prvosve\u0107enika. Jednostavnije re\u010deno, ovom se parnicom progla\u0161enja ni\u0161tavosti \u017eenidbe, tj. sudskom presudom ne razrje\u0161ava niti se poni\u0161tava neka \u017eenidba, ve\u0107 se samo pravno utvr\u0111uje da zapravo nikada i nije valjano postojala. To je mogu\u0107e jer ima crkvenih \u017eenidaba koje su, gledano izvana, posve valjano sklopljene, a ipak nisu valjane, jer je u trenutku davanja \u017eenidbene privole postojao neki od kanonskih razloga ni\u0161tavosti \u017eenidbe koji \u017eenidbu \u010dini ni\u0161tavom i nevaljanom. Ti razlozi ni\u0161tavosti \u017eenidbe su mnogostruki i navedeni su u ZKP, s kojima \u0107emo se kasnije detaljnije upoznati, a naj\u010de\u0161\u0107e se ti\u010du nedostatka privole, pravne sposobnosti osoba koje sklapaju \u017eenidbu (postojanje \u017eenidbenih zapreka), te obdrz\u030cavanja kanonskog oblika sklapanja \u017eenidbe prema na\u010dinima koje je Crkva odredila. Budu\u0107i da prije svake \u017eenidbe zaru\u010dnici bivaju pou\u010deni daljnjom, bli\u017eom ili osobnom pripravom, kao i liturgijskom, o svrsi, bitnim elementima i svojstvima kr\u0161\u0107anske \u017eenidbe, mirne savjesti mo\u017ee se re\u0107i da je vrlo mali broj crkvenih \u017eenidaba koje se mogu proglasiti ni\u0161tavnim i nevaljanim.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de drugog termina rastave<\/em>, on se dodu\u0161e pojavljuje u samom Zakoniku<\/em> pod naslovom Parnice rastave \u017eenidbenih drugova <\/em>ali u sasvim drugom kontekstu. I u ovom slu\u010daju se ne radi o terminu rastave <\/em>u zna\u010denju civilnoga prava. Ovdje je rije\u010d o obi\u010dnoj rastavi koja sa sobom ne donosi razrje\u0161enje \u017eenidbene veze, nego samo privremenu obustavu ili kona\u010dni prekid zajedni\u010dkog \u017eivota koja zna\u010di rastavu od stanovanja<\/em>, stola<\/em> (zajedni\u010dkog stjecanja i tro\u0161enja materijalnih dobara) i postelje<\/em> (prekida bra\u010dnih spolnih odnosa). Kako je sakramentalna \u017eenidba i dalje valjana, to zna\u010di da rastavljeni \u017eenidbeni drugovi ne mogu sklopiti novu crkvenu \u017eenidbu.<\/p>\n

Sudbonosno da<\/em><\/strong><\/p>\n

Za razliku od civilnih brakorazvodnih parnica \u010diji uzroci pokretanja mogu nastati bilo kad i nakon sklapanja gra\u0111anske \u017eenidbe (vremenski neograni\u010deno), u crkvenim se parnicama pak utvr\u0111uje valjanost ili nevaljanost \u017eenidbe samo do dana vjen\u010danja, tj. do trenutka izricanja \u017eenidbene privole. Tako ako se \u017eeli proglasiti neku \u017eenidbu nevaljanom sagledavaju se sve okolnosti i \u010dinjenice do trenutka izricanja onog sudbonosnog da<\/em> obaju zaru\u010dnika. Svi problemi, konflikti i druge okolnosti koje se ti\u010du bra\u010dnog \u017eivota (npr. preljub, bolest, impotentnost, nova civilna \u017eenidba i sl.) koji su nastali poslije ovog da<\/em>, tj. privole, ne idu u prilog progla\u0161enja \u017eenidbe ni\u0161tavnom.<\/p>\n

Kroz ovo godi\u0161te bavit \u0107emo se dakle jednim od najte\u017eih i najvi\u0161e znanstveno istra\u017eivanih dijelova Zakonika<\/em>, ali i crkvene normative op\u0107enito. Tako \u0107emo vidjeti neke teolo\u0161ko-pravne pojmove o \u017eenidbi op\u0107enito koji opisuju \u017eenidbu u njezinim bitnim elementima, odre\u0111uju njezinu svrhu (dobro bra\u010dnih drugova<\/em>) i cilj (ra\u0111anje i odgajanje djece<\/em>), bitna svojstva (jednost i nerazrje\u0161ivost<\/em>), ugovorni karakter (pravni<\/em>), konstitutivni element (privolu<\/em>). Zatim i druge interesantne teme kao \u0161to su vrste \u017eenidaba, pastoralna briga i priprava za sklapanje \u017eenidbe, utvr\u0111ivanje da ni\u0161ta ne prije\u010di sklapanje \u017eenidbe, \u017eenidbene zapreke pojedina\u010dno, oblici sklapanja \u017eenidbe, mje\u0161ovite \u017eenidbe, ukrepljenje \u017eenidbe, konzumiranje braka i sli\u010dno.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n

Izvor:<\/span> Svjetlo rije\u010di<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvostruki je cilj nove pravno-pastoralne kolumne: da \u010ditatelj ovim tekstovima preispita poznavanje sakramenta \u017eenidbe i \u017eenidbeno pravo Katoli\u010dke Crkve te da pro\u010ditani tekstovi pro\u0161ire i obogate znanje \u010ditatelja. Pod \u010ditateljem se ne misli samo na one koji se profesionalno bave pastoralom i pou\u010davanjem, nego i na jednostavne vjernike i sve ljude dobre volje. Pi\u0161e: dr. iur. can. fra \u0160imo Ivelj U \u010demu je va\u017enost \u017eenidbe? U tra\u017eenju odgovora treba krenuti od toga da je \u017eenidba na neki na\u010din najva\u017enija i prva pravna ustanova \u010dija je duboka ljudska stvarnost od temeljnog… <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1319","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanci"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1319","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1319"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1319\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2657,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1319\/revisions\/2657"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1319"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1319"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/obitelj-vn.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}