Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije, u suradnji s Nadbiskupijskim centrom za savjetovanje, i ove godine uspješno je priveo kraju proljetni ciklus predavanja kao primarne pripreme za sklapanje sakramenta ženidbe u Vrhbosanskoj nadbiskupiji tijekom 2019. godine. Osim redovitih predavača: dr. Sande Smoljo-Dobrovoljski, dr. Ane Pecirep, dr. fra Šime Ivelja i vlč. dr. Dubravka Turalije, dva gostujuća predavača upotpunila su kapacitet Ureda: prof. Ana Katavić i vlč. dr. Ilija Marković. Predavanja su održavana tijekom zimskih i proljetnih vikendâ sljedećim redosljedom: Jelah (23. 02. 2019.), Vitez (02. 03. 2019.), Sarajevo (07. 03. 2019.), Gromljak (17. 03. 2019.), Travnik (23. 03. 2019.), Tolisa (30. 03. 2019.), Rumboci (06. 04. 2019.), Žepče (13. 04. 2019.), Bugojno (04. 05. 2019.) i Tuzla (11. 05. 2019.).
Broj sudionika iznosio je 440, s dominantim godištima 1991./1992. Kao i prošli put, brojčano najveću skupinu činili su pripravnici Travničkoga (44 para), Žepačkoga (32 para), Ramskoga (32 para) i Toliškoga dekanata (30 parova), dok je Sarajevski (3 para) i Tuzlanski (2 para) brojio najmanje što dodatno može pomoći općem prikazu i slici stanja duša u ta dva dekanata.
Rezultati statistika koji će biti navedeni u članku temelje se na analizi polaznika tečaja s kojima je Ured komunicirao izravnim ili elektronskim putem. Još se uvijek, međutim, ne može govoriti o potpuno relevantnim informacijama jer broj anketiranih nije prelazio 300. Usto, značajan broj pripravnika za kršćanski brak i dalje biva pripreman po instrukcijama župnika i župnih vikara, što dodatno uskraćuje preciznost ove studije i njezinih rezultata.
Mnogi su zaključci kojima raspolaže ovaj ured, a koji se tiču vjerskoga, društvenoga, duhovnoga i fizičkoga stanja kandidata za ženidbu. Ipak, zbog ograničenosti prostora donosimo one bitne informacije koje mogu poslužiti široj javnosti kao svojevrsni koncept koji Ured za brak i obitelj VN na kraju svake sezone izda u obliku izvješća, ističući prije svega kvalitetu i rezultat svojega rada, ali i manjkavosti na kojima se zacijelo mora poraditi.
Prednosti i kvalitete: Otvorenost životu
Veliko ohrabrenje za živu zajednicu Vrhbosanske nadbiskupije jesu mlade obitelji koje su redom otvorene za život, tj. potomstvo. Ankete s pripravnicima za sklapanje kršćanskoga braka iz 2019. godine pokazale su da većina njih (78%) želi imati troje i više djece u svojim obiteljima, što je daleko iznad europskoga prosjeka, u kojemu više od polovice obiteljskih zajednica, ca. 31 milijun obitelji ili 47% od ukupnoga broja obitelji u EU, ima samo po jedno dijete, dok 26 milijuna ili 40% od ukupnoga broja obiteljskih zajednica u EU ima dvoje djece, a troje i više djece broji svega 13% europskih obitelji (usp. European Commission Eurostart News). Naše ankete pokazuju da otvorenost životu i djeci budući roditelji najviše crpe iz odgojne strukture vlastite obitelji koja se inspirira na crkvenome duhu ljubavi prema potomstvu. U tom kontekstu Crkva, tj. župnici i vikari koji djeluju po župama i dalje imaju veliku ulogu u poticanju mladih katoličkih obitelji na prirodni priraštaj i na oporbu jakoj suvremenoj struji koja ih pogađa jer, prema statistikama AS BiH iz 2018. godine, i natalitet u BiH naglo opada. Osim pripreme za kršćanski brak, Ured za brak i obitelj VN, u svojim budućim programima, pokušat će temeljitije pratiti mlade obitelji do 5 godina zajedničkoga života te obitelji s maloljetnim delikventima. Za ostvarenje toga projekta, uz svoj stručni tim, Ured pokušava animirati i pedagošku skupinu u koju se mogu uključiti i župnici kao i župni, odn. pastoralni djelatnici.
Prednosti i kvalitete: Prakticiranje vjere
Druga prednost budućih katoličkih obitelji u Vrhbosanskoj nadbiskupiji je prakticiranje vjere i aktivan doprinos župnoj zajednici. Od svih ispitanika, njih 88% odgovorilo je da prakticira katoličku vjeru, a 100% da je religiozno. Navedena statistika ohrabruje jer je u skladu s trendom mladih na zapadnome Balkanu. I nedavna studija Sveučilišta u Podgorici potvrđuje da je tendencija religioznosti mladih u porastu i da se više od 95% ispitanika smatra religiozno. Ova informacija može biti od velike koristi za Crkvu ako uspije privući mlade vjernike u svoj sakramentalni život. Međutim, mladi koji se pripremaju za kršćanski brak nešto drugačije definiraju zajednicu vjernika od one ustaljene definicije Crkve. Njihov interes sve više zalazi u iskustveno djelovanje sakramenata Crkve i communio sa zajednicom vjernika koja se međusobno poznaje ili koja je nečim povezana. Velika okupljanja vjernika na jednome mjestu uz dugotrajnu liturgiju za mlade bračne pripravnike čini se sve više strana, daleka i neobična u praksi. Od svih ispitanika njih 98% smatra da bi Crkva trebala poraditi na osuvremenjenju angažmana prema obiteljskim zajednicama koje se sve više otuđuju od klasičnoga pastorala. U tom kontekstu, budućnost obitelji vjernika ovisit će vjerojatno o fleksibilnosti Crkve da iskoristi društveni smjer koji joj itekako ide u prilog, a koji može iznjedriti novi polet Duha Svetoga u praksi Crkve, ali i u opticajima standarda suvremenoga društva.
Prednosti i kvalitete: Povjerenje u Crkvu
Treća kvaliteta koja karakterizira mlade kandidate za sakrament braka u Vrhbosanskoj nadbiskupiji je povjerenje u Crkvu, ali ne toliko u instituciju koliko u njezine partikularne članove. Tu ponovno najviše bivaju istaknuti župnici i pastoralni vikari koji su s njima svakodnevno na terenu. Njihova prisnost i otvorenost prema vjernicima rađa istim reciprocitetom po kojemu se i oni kao vjernici osjećaju odgovornima založiti se za svoje pastoralne predvodnike i zajednicu kojoj pripadaju. Na pitanje jesu li se spremni aktivirati u pastoralnome polju Crkve, njih 92% odgovorilo je da je spremno ulagati u međusobno povjerenje i izgradnju Božjega naroda, ali je bilo komentara koji su išli u smjeru opisa pasivnosti, nepristupačnosti pa i nejasnoće u djelatnostima Crkve ne samo na partikularnome, nego i na općem planu. Mladi katolički bračni parovi nisu samo aktivni članovi, nego bi trebali biti i aktivni djelatnici svoje župne zajednice koja doprinosi ne samo pastoralnome nego i međuljudskome, karitativnome, radničkome, mjesnome, kulturnome, gradskome, tj. naprednome kršćanskome i uspješnome suvremenome društvenome napretku.
Nedostatci i mane: Minimalizirana zdrava komunikacija
Prema anketama za polaznike tečaja kršćanskoga braka u 2019. godini, jedan od najvećih problema mladih pripravnika je međusobna komunikacija koja se ogleda na svakodnevnome životnome planu. Ta stara i iznova tekuća poteškoća čini se trajnim utegom našega društva. Minimalizirana zdrava komunikacija često dovodi do napetosti i nerazumijevanja među zaručnicima, što opterećuje njihov razvojni odnos. U nedostatku komunikacije zaručnici obično pribjegavaju predrasudama koje kasnije u braku mogu prouzročiti ozbiljne poteškoće kako na afektivnome području tako i na polju međusobnoga povjerenja, bračne predanosti i vjernosti. Ured za brak i obitelj u svojem daljnjem angažmanu povest će ozbiljnoga računa s komunikologijom i fenomenom „ribe“ kojim se kršćanski parovi još uvijek vode, a koji umjesto razgovora, dogovora i rješavanja problema prakticiraju šutnju, ljutnju i fizičko udaljavanje jedno od drugoga.
Nedostatci i mane: Manjak bračne predanosti
Usku vezu s problemom komunikacije čini i manjkavost zaručničke predanosti. Zaručnici se ne osjećaju u potpunosti spremnima predati se novome stanju koje nazivamo brak. U sprovedenim anketama čak 52% ispitanika izjavilo je dvojbu i nesigurnost u spremnosti odreći se ili odustati od svih onih navika koje bi mogle inficirati zdrav brak ili utjecati na njegovu kvalitetu. Ono što u Vrhbosanskoj nadbiskupiji najviše udaljuje mlade žene, tj. buduće supruge i majke od predanosti svojemu zaručniku i obitelji jesu društvene mreže. Od svih ispitanih, njih 47% izjasnilo se ovisnima o društvenim mrežama i mijenju kojega promoviraju, dok 50% njih smatra da izvanobiteljska druženja, popularno nazvana „kave“ itekako utječu na manjak predanosti vlastitoj obitelji. Ispitani zaručnici, odn. budući supruzi u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, čak 79%, ističu alkohol kao najozbiljniji narušivač predanosti braku, a 21% to vidi u kockanju i kladionicama što postaje sve češći razlog narušavanju bliskih odnosa među zaručnicima. I izražena samousmjerenost u suvremenih zaručnika jedan je od ključnih problema u kandidata za brak i obitelj. Egocentrizam je suprotan predanju obitelji i nanosi joj nenadoknadivu štetu koja može biti i fatalna. Ankete koje su im bile na raspolaganju pokazale su veliku kakvoću samousmjerenosti i samodopadnosti među njima kao mladim zaručnicima ili kandidatima koji se pripremaju za kršćanski brak. Čak 42% smatra svojega budućeg bračnoga druga inficiranim određenim elementima egocentrizma i egotizma. Crkva, u tom kontekstu, treba više isticati samoprijegornost i požrtvovnost u braku. Ta praksa se ne smije tumačiti kao kršćanski demode običaj, nego se treba isticati u suvremenome svjetlu samoostvarenja u ostvarenju svoje vlastite obitelji.
Nedostatci i mane: Predbračna čistoća
Treća manjkavost u kandidata za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije je predbračna čistoća. Vrlo je nizak postotak pripravnika koji se pridržavaju naznačene moralne discipline. Samo 2% od anketiranih potvrdilo je svoju predbračnu čistoću. Ipak, mladi Vrhbosanske nadbiskupije spremni su se ozbiljnije pridržavati ne samo ove, nego i drugih crkvenih disciplina i kršćanskoga ćudoređa. Predavanja koja je organizirao Ured za brak i obitelj VN pokazala su veliku zainteresiranost, ali i spremnost mladih na apstinenciju od svega onoga što bi kasnije moglo škoditi njihovoj zdravoj obiteljskoj atmosferi. I u ovome slučaju potrebito je jasno istaknuti što Crkva propagira, ali i zbog čega to čini. Najčešći odgovor ispitanika, 91%, izrazio je nejasnoću i sumnju u smisao predbračne apstinencije od seksa. Dakle, samo jasni i logični odgovori Crkve mogu pobuditi mlade na disciplinu koju su spremni obdržavati ukoliko u njoj prepoznaju smisao i važnost, ali ne samo privremenu nego trajnu, i ne samo duhovnu nego i materijalnu.
Nedostatci i mane: Relativiziranje odgovornosti prema domovini
Konačno, četvrti nedostatak na kojemu će buduće obitelji Vrhbosanske nadbiskupije morati poraditi je sve radikalnije relativiziranje odgovornosti prema svojoj domovini. Na pitanje jesu li spremni ostati u domovini ili razmišljaju o odlasku 70% ispitanika odgovorilo je kako je spremno napustiti domovinu zbog boljih uvjeta za život. Ipak, čini se, taj Noemin sindrom tiče se više trenda negoli potrebe. Čak 9% ispitanika već ima zaručnika ili zaručnicu u inozemstvu na privremenome radu što upućuje na kontinuitet daljnjeg iseljavanja i napuštanja rodnoga kraja. S druge strane mladi zaručnici su također spremni vratiti se ili ostvarivati svoj život u domovini ukoliko bi porastao životni standard, ali i djelotvornost državnih institucija. Alarmantni je to poziv državnim strukturama ukoliko žele zaustaviti ovu vrtoglavu kretnju, ali i Crkvi da više, jače, otvorenije, dosljednije i uvjerljivije podigne glas protiv korupcije i političkoga profiterstva koji više ne unazađuju društvenu strukturu naroda nego je, razarajući, dokrajčuju. Pored toga, Noeminu sindromu napuštanja svoje zemlje Crkva bi trebala žarče suprotstaviti biblijski zavjet Rutine privrženosti svojoj obitelji koja, poput endema, najbolje diše, raste i razvija se u svojoj zemlji.
Dr. Dubravko Turalija, pročelnik Ureda za brak i obitelj VN
